Nikšićko pozorište novu pozorišnu sezonu otvara sa dva premijerna projekta, čije su pripreme počele u drugoj polovini avgusta. Za Večernju scenu inscenira se komedija „Gospodska krv“, poznatog crnogorskog dramskog pisca i publiciste Marka Kavaje. Dječija scena Nikšićkog pozorišta, u koprodukciji sa Javnom ustanovom Centar za kulturu Petnjica, biće obogaćena komadom „Kraljević i prosjak“ (12+), koja se radi po istoimenom romanu Marka Tvena. Premijera „Gospodske krvi“ zakazana je za 17. septembar, sa početkom u 20 sati, u Nikšićkom pozorištu, dok će predstava „Kraljević i prosjak“ premijerno biti izvedena 25. septembra, u petnjičkom Domu kulture. Nikšićka publika premijeru ovog adaptiranog poznatog romana klasične svjetske književnosti odgledaće dva dana kasnije - 27. septembra.

Drama „Gospodska krv“ nastala iz pera Nikšićanina Marka Kavaje 1958. godine, u produkciji Nikšićkog pozorišta, publici će darivati oličenje realnog i iskrenog, što i karakteriše komediju del arte, kojoj i pripada. Režiju potpisuje Slobodan Marunović, koji je podjelu uloga povjerio poznatim, mladim crnogorskim glumcima:Nikoli Vasiljeviću, Ani Vučković, Dušanu Kovačeviću, Jeleni Nenezić Rakočević, Jovanu Daboviću, Slavku Kaleziću i Stevanu Vukoviću.

Gospodskakrv1

"Gospodska krv" - detalj sa proba

Reditelj Marunović, objašnjavajući njegovo čitanje poznatog Kavajinog rukopisa, naglašava da „taj dramski tekst nosi usud čiste, istinite umjetnosti i ogoljenog života. Ova drama, pisana u molijerevskom duhu, je vrlo inspirativna i delikatna za inscenaciju. Opredijelio sam se za, uslovno rečeno, moderno čitanje ovog teksta u gradu koji ima sjajnu pozorišnu tradiciju i fenomenalnu publiku.

Gospodskakrv2

Reditelj Marunović sa glumačkim ansamblom "Gospodske krvi"

Uvjeren sam da će ova ekipa mladih glumaca, koji već imaju zavidne karijere i stečenu reputaciju, uz iskusne saradnike: scenografa Aleksandara Saše Vukotića, kompozitora Slobodana Kovačevića, kostimografkinju Ljiljanu Petrović, profesoricu FDU u Beogradu, profesora Ferida Karajicu koji je zadužen za scenski pokret, ovu dramu iznijeti na scenu kao veoma gledljivu, na zadovoljstvo publike i producenta“,pojasnio je Marunović.

Komad „Kraljević i prosjak“ u adaptaciji i režiji Zorana Rakočevića, koji potpisuje i izbor muzike, mlađoj publici (12+) donijeće novo čitanje ovog poznatog romana klasične svjetske književnosti. Za scenografiju i kostime zadužena je mr Olivera Eraković, a uloge tumače: Anđelija Rondović, Gordana Mićunović, Nikola Vasiljević, Dobrilo Boban Čvorović, Milan Senić i Mihailo Krivokapić.

„Mark Tven je vrlo značajan pisac za odrastanje mnogih generacija, a njegova plejada likova kao što su: Tom Sojer, Haklberi Fin i drugi, kao i nevjerovarna struktura proznih događaja, uvijek su bili plodno tle za adaptacije, mahom filmske, kako igrane, tako i animirane. Ne samo da je dio lektire, školstva i odrastanja, Tven je i veliki pisac svjetske književnosti koji je zasluženo ostao svevremen i aktuelan. Njegov opus, mada prošaran veselim, ali duboko socijalnim, angažovanim temama, nosi veliko breme borbe za goli život. Njegovi likovi su na rubu egzistencije, većinom su potpuna društvena margina. Tvenov humor ih u isto vrijeme hrani, bodri i utopljava, koliko nam i poručuje da je svijet arena ljudske nejednakosti, socijalne nepravde i moralnog kolapsa. Mark Tven je blistav um, gorki ironičar, bezobrazni cinik i osebujni intelektualac“, cijeni reditelj Rakočević, objašnjavajući da je za njega adaptiranje ovog naslova za pozorišnu scenu veliki izazov.

Kraljevic1

 "Kraljević i prosjak" - detalj sa proba u Nikšićkom pozorištu

„Prenošenje fabule romana ’Kraljević i prosjak‘, koja bi nam približila vesele dogodovštine i ponijela nas u avanture bosonogog djetinjstva, bio bi zločin prema sveukupnom Tvenovom nasljeđu i njegovom značaju za svjetsku literaturu. Što se tiče dramatuzacije, razmišljam rediteljski, analizirajući fenomene današnjice. Svakako da se zebnje oko aktuelizacije uvijek mogu obistiniti, ako se jedan dragocjen siže prenese u oklop današnjice i banalno transponuje u ispraznost i parolu koja treba da nam saopšti nešto što već znamo. Znamo da je ovo okrutan svijet, znamo da ’imati‘ i ’nemati‘ imaju nove zloćudnije oblike, da socijalni jaz svakim danom sve više produbljuje razlike među novokapitalističkim kastama, ali šta s tim? Ispričati priču u kojoj dva djeteta zavide jedan drugom zbog toga što jedan ima sve, a drugi nema ništa – to jeste samo polazišna tačka. Ali šta zapravo žele? Šta je glad; Šta je bogatstvo“, pitanja su na koja će odgovore dati ovaj komad u adaptaciji i režiji Zorana Rakočevića. On naglašava da roman „Kraljević i prosjak“ ima vrlo znakovit zaplet.

Kraljevic2

"Kraljević i prosjak" u adaptaciji i režiji Zorana Rakočevića

„Oni se preobuku jedan u drugoga i počnu obojica da ostvaruju svoje želje. Kod Tvena je te zamjena namjerno bajkovita – niko ne primjećuje zamjenu, jer su dječaci identični, sliče kao jaje jajetu. Pisac to namjerno koristi da bi dotukao zamisao sopstvenog diskursa, a to je priča o raslojavanju do te mjere da kraljevski sloj gubi kontakt sa najnižim slojevima koji žive u zemlji, dok se sam infant nasljendik ne nađe među njima i loše provede, te shvati dinastičke zablude o vlasti i pravednosti, i po povratku na prijesto počne da ispravlja nepravdu“, pojašnjava Rakočević.

„Nas je u adaptaciji poslužilo uozbiljavanje ovog zapleta. Dječaci se zamijene i niko ne vidi razliku – ali to nijesu identična lica. Odnosi među ljudima, i na dvoru, i u blatnjavom naselju, do te mjere su zaošijani nekakvim novim „kvalitetom“ brzine življenja, nepoznavanja, formalnosti u odnosima, nepostojanjem porodične bliskosti, otuđenjem, podivljalim materijalizmom, ispraznim jezikom progresa i idealizmom političko-društvenog prosedea, raspadom društvenih kodeksa i svojevrsnom kvartovskom hajdučijom, da su ljudi, jednostavno rečeno, zaboravili kako njima najbliži misle, funkcionišu, ali i kako izgledaju. Pogubljeni su i pobrkani identiteti, proizvode se društvne prihvatljivosti i norme, a individualnost se uzima površinski, spolja, kroz prizmu sljepila na prave probleme i nijemosti pred suštinskim nedostacima“, naglašava Rakočević svoje scensko čitanje poznatog Tvenovog romana.

„To su koordinate kojima smo u ovom slučaju išli. Ova dramatizacija, kao uostalom i predstava, planirana za uzrast 12 i više godina, govoriće jezikom upozorenja i to svim ljudima, i imajućim i nemajućim, i roditeljima, i nastavnicima, ali najviše će se doticati već rečenog ciljnog uzrasta“, poruka je reditelja Rakočevića.

Tekst i fotto: Izdavačka djelatnost Nikšićkog pozorišta

Go to top